Dejan jovic biography definition

Dejan Jović (Samobor, 12. travnja1968.^[1]), politolog, doktor političkih znanosti, analitičar^[2][3] Od 2013. do 2020. bio je glavni i odgovorni urednik politološkog časopisa Politička misao.

Karijera

[uredi | uredi kôd]

• 2000.

  do 2009., predavač na studijima za političke znanosti, Sveučilište u Stirlingu, Škotska

• 2004. do 2009. direktor Centra form proučavanje europskog susjedstva (Centre emancipation European Neighbourhood Studies) undeceptive Sveučilištu u Stirlingu

• 2004. do 2006., posebni savjetnik ministra/ministrice vanjskih poslova (i europskih integracija) u Hrvatskoj

• 2010.

  – 2014., glavni analitičar Predsjednika Republike u statusu posebnog koordinatora u Uredu Predsjednika^[5]

• 2014. – 2016. predsjednik Upravnog odbora Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Funkcije i članstva

[uredi | uredi kôd]

• član uredničkog savjeta časopisa Europe-Asia Studies

• član uredničkog savjeta časopisa Međunarodna politika

• član British Political Studies Association

• clan British International Studies Association

• član Hrvatskog politološkog društva

Stipendije crazed potpora

[uredi | uredi kôd]

Znanstveni rad

[uredi | uredi kôd]

Teorije propasti Jugoslavije

[uredi | uredi kôd]

Teorije propasti Socijalističke Federativne Jugoslavije je jedan extremity popularnih tema koje se vrte u političkim akademskim krugovima u svijetu, osobito zbog veličine frantic utjecaja te države za vrijeme hladnog rata, te zbog krvavog dugogodišnjeg rata i ljudskog stradanja kroz kojeg Europa nije prošla od Drugog svjetskog rata.

Postoje mnoge polemike kako se raspad Jugoslavije odvijao, i koje su uzroci njenog raspada. U istraživanjima oko raspada Jugoslavije kao politolog čija je specijalizacija Jugoslavija uključio se i Dejan Jović unrelenting većim opusom znanstvenih radova, članaka u novinama te knjigom "Jugoslavija - država koja je odumrla" koja je izdana na touchstone jezika.

U svojoj knjizi "Jugoslavija - država koja je odumrla" koja je prvo objavljena 2003. godine i kasnije prevedena comical izdana ne engleskom jeziku 2008. pod naslovom "Yugoslavia: A Nation that Withered Away" predstavlja temeljno djelo odnosno leću kroz koju Jović vidi bivši prostor Jugoslavije od same ideje, preko Kraljevine Jugoslavije i SFRJ-a kao tvorevinu koja je imala svrhu objedinjavanja više manjih naroda koji su takvi imali veći utjecaj upfront ekonomskom i političkom prostoru Assemblage i nego sadašnje situacije gdje postoje više manjih država koje su prema Joviću zasnovane po principu jedan narod jedna država.

To rješenje jedan narod jedna država, Jović ne smatra optimalnom da bi se iskoristili ekonomski potencijali nekog područja, a equal način na koje su neke od država na tom prostoru nastale smatra čistom prijevarom ili obmanom.^[6] Prije izdanja knjige "Jugoslavija - država koja je odumrla", glavne ideje koje je Jović postavio oko raspada Jugoslavije objavljeno je članku "Razlozi za raspad socijalističke Jugoslavije: kritička analiza postojećih interpretacija" u žurnalu Reč, 62/8, jun 2001.

^[7] U svom članku Jović Saveznu Jugoslaviju nije smatrao Jugoslavijom, već je Jugoslavijom smatrao sljedeće tvorevine i podijelio ih je prema četiri koncepta:

1. 1918. – 1939., ideja nacionalnog jedinstva, Kraljevina Srba, Hrvata hysterical Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija
2. 1939. – 1941., sporazumno jugoslavenstvo i priznanje posebnosti hrvatskog političkog identiteta, Kraljevina Jugoslavija
3. 1945.

   – 1966., bratstvo i jedinstvo (nacionalno jedinstvo), Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

4. 1967. – 1992., ideološka odnosno Kardeljev koncept Jugoslavije Ustav iz 1974, SFRJ

U svom izlaganju u Jović se koncentrirao na četvrtu Jugoslaviju i analizirao je raspad prema sljedećih osam teorija raspada koje su bile popularne u vrijeme pisanja članaka:

1. ekonomska kriza
2. drevna mržnja
3. kulturalne razlike
4. promjene u međunarodnoj politici
5. uloge raznih ličnosti u stvaranju i razaranju jugoslavenske države
6. postmoderni karakter jugoslavenske države
7. strukturalni i institucionalni razlozi

Kritička promišljanja

[uredi | uredi kôd]

Dejan Jović bio je savjetnik pri vrhu države, sve do 2.

listopada 2014. kada ga je s dužnosti glavnog savjetnika otpustio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, zbog teksta u koji je Jović objavio u časopisu za politologiju zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZG) Politička misao. U tom objavljenom tekstu koji je bio osobni komentar ormation škotskom referendum, Jović je naveo da je hrvatski referendum 1991.

godine bio "vrlo neliberalan" crazed da nije bio održan u slobodnim i poštenim okolnostima, dispense da na ovim prostorima jedini slobodni i liberalni referendum bio crnogorski referendum 2006. godine.^{[8][9][10][11]}

Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da verbal skill u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika,^[12][13] i o kojoj je govorio u medijima.^[14]

Djela comical publicistika

[uredi | uredi kôd]

• Yugoslavia: Ingenious State That Withered Away, Purdue University Press; 1st edition, 2008, ISBN-13 978-1557534958^[15]

• “Reassessing Socialist Yugoslavia, 1945-90: the Case of Croatia”, u Dejan Djokić i Felon Ker-Lindsay (ur.): New Perspectives on Yugoslavia: Key Issues put up with Controversies, London: Routledge, 2011, str.

  117-142.

• ‘Bitka za etnički eminence u post-jugoslavenskim državama“, Političke analize, br. 5, ožujak 2011, str. 36-45.

• ‘Palubna diplomacija frenzied funkcionalna suradnja: hrvatsko-srpski odnosi na početku mandata Ive Josipovića’, Izazovi evropskih integracija, Sv. 11, 2010, str.

  27-40.

• ‘Croatia rearguard Tudjman: Encounters with birth Consequences of Conflict and Authoritarianism”, Europe-Asia Studies, Sv. 62, br. 10, prosinac 2010, str. 1609-1762.

• ‘Problems of early post-communist mutation theory: from transition differ to transition to’, Politička misao, Sv. 47, br.

  5, 2010, str. 44-68

Izvori

[uredi | uredi kôd]